Kako nadoknaditi nedostatak vitamina B12 kod vegana?
2017/02/05,21:53
Nadoknaditi nedostatak B12 kod vegana
Tako, vegani, koji odričući se hrane iz životinjskog porekla, posebno su u opasnosti od nedostatka vitamina B12.Vitamin B12 se uglavnom nalazi u mesu, ribi i mlečnim proizvodima. Mnogi se pitaju kako nadoknaditi nedostatak vitamina B12 kod vegana?
Istraživači su proučavali uticaj upotrebe zubnog gela obogaćeni sa B12 vitaminom kod ove grupe ljudi. Otkrili da oralna primena vitamina može sprečiti nedostatak ako se apsorbuje preko sluzokože usne duplje.
Vitamin B12 i njegova funkcija?
Vitamin B12, koji se naziva cijanokobalamin, igra važnu ulogu u normalnom funkcionisanju mozga i nervnog sistema, kao i formiranje crvenih krvnih zrnaca. Nedostatak remeti sintezu DNK a to može imati negativan uticaj na sluzokožu ždrela i nervni sistem, između ostalih efekata.
Vitamin može biti proizveden sintetički i stoga se pravi u različitim oblicima, kao što su pilule ili paste.
Istraživači na Institut fur alternativa su u Gießenu proučavali efekat upotrebe vitaminom B12 obogaćene paste za zube kod vegana. Istraživači su ustanovili efikasnost u povecanju vitamna B12.
Šta su pokazala istraživanja
U 12-nedeljnoj, nasumično, placibo kontrolisanoj studiji, 66 vegana je primilo ili placebo ili vitamin B12 pastu za zube. I studija i placebo grupe koriste identičan izgled zubnog gela dva puta dnevno za 2 minuta tokom 12 nedelja.
Istraživači su merili u serumu i plazmi vitamina B12, Holo-transcobalamin, ukupna homocisteina i Metilmalonska Kiselina pre i posle intervencije.
U pilot studiji u 2011. godini, u kojoj je isti postupak urađen u periodu od pet nedelja, status vitamina B12 je delimično značajno bio poboljšan kod učesnika.
Medjutim u ovoj studiji, koja ima za cilj da istraži poboljšanje statusa vitamina B12 tokom dužeg perioda, su pratili veganski život najmanje dve godine onih koji su i pre toga bili vegani ili vegetarijanaci najmanje tri godine.
Status vitamina B12
Posle 12 nedelja, status vitamina B12 je poboljšan kod onih koji su primili utvrđeni gel. Prema istraživačima, vitamin B12 koji se primenjuje preko usne duplje u vidu paste za zube ulazi u cirkulaciju i jača status vitamina B12, mereno u krvi vegana.
Izvor vasstomatolog.com
Bebe sa ekcemom imaju veće šanse da dobiju karijes
2017/02/05,21:44
Istraživanje Nacionalnog univerziteta u Singapuru je pronašlo vezu između ekcema tj. atopijskog dermatitisa i karijesa kod dece. To su dva najčešca oboljenja koja se javljaju kod dece.
U studiji, bebe koje su imale simptome ekcema i bile osetljive na uobičajene alergene imaju tri puta veće šanse da dobiju karijes od beba bez ekcema. Rizik za nastanak karijesa kod ovih beba je od 2 do 3 godine života .
Sta je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis, takođe poznat kao atopijski ekcem, je hronično, inflamatorno oboljenje kože. Oboljenje karakterišu simptomi poput svraba, crvenila, natečene ili ispucale kože i osipa. Ekcem je stanje kože koje se obično periodično poboljšava i pogoršava. Neke osobe godinama nemaju simptome. Ekcem ne može da se izleči, iako simptomi mogu da se kontrolišu medicinskim preparatima i lekovima.
Tokom poslednjih godina, stanje je u porastu. Ono utiče na oko 15-30 posto dece u razvijenim zemljama . Što se tiče zubnog karijesa, studija Stomatološkog fakulteta u Singapuru je pokazala da četiri od desetoro predškolske dece pati od nekog oblika.

U ovoj studiji, istraživači su intervjuisali oko 500 roditelja. Oni su intervjuisani tokom prve godine života svoga deteta i to sa tri, šest i 12 meseci. Cilj je bio da se identifikuju deca sa ekcemom. Ta deca čije su majke prijavile da imaju ekcem su podvrgnuta testiranju osetljivosti kože na uobičajene alergene.
Povezanost ekcema i karijesa
Rezultati su pokazali da deca koja su imala ekcem i bila pozitivna na uobičajene alergene imaju 3,29 puta i 3,09 puta veće šanse da dobiju karijes. Mogucnost pojave je u period od 2 do 3 godine života u poređenju sa decom bez ekcema.
Prema istraživačkom timu, ovo je prvi put da je veza između ova dva oboljenja uspostavljena.
Moguć mehanizam nastanka i povezanost ova dva oboljenja može biti pojava defekata koji se javljaju tokom nastanka i razvoja tkiva jos u samoj materici majke. Međutim, kako bi se potvrdila veza mehanizma nastanka izmedju oboljenja, nastavljena su dalja, detaljnija genetska istraživanja.
Cilj ove studije je da preventivnim stomatološkim pregledima dece koja imaju ekcem, spreči pojavu karijesa.
Izvor vasstomatolog.com
Neprijatelji lošeg zadaha
2015/02/07,13:39
Neprijatelji lošeg zadaha
Postoje mnogi neprijatelji lošeg zadaha poput cigareta, određene
namirnice, kafa, problem s žgaravicom ali i loša oralna higijena.
Loš zadah najčešće uzrokuju bakterije u ustima ili u probavnom
traktu, a uspešno ga, osim redovnog pranja zubi, uklanjaju i prirodni
lekovi i namirnice.
Zeleni čaj
Zeleni čaj je mnogo više od običnog napitka. Bogat antioksidansima,
zeleni čaj može uništiti bakterije koje su se nastanile u vašim ustima, a
koje su odgovorne za neugodan zadah. Na ovaj način ne samo što ćete se
riješiti lošeg zadaha već ćete i poboljšati zdravlje usne šupljine jer
je zeleni čaj dobar iu borbi protiv karijesa ali i raka usta. Ono što je
bitno znati prilikom konzumiranja ovog zdravog napitka jeste da ga
pijete bez šećera.
Sveže namirnice
Grickanje jabuka, mrkve ili celera također može ukloniti neugodan dah.
Njihova hrskava struktura povećava količinu sline u ustima i na taj
način uklanja neugodan zadah.
Peršun
Peršun sadrži klorofil, odgovoran za njegovu zelenu boju, a ujedno je i
antioksidans. Sastav ovog popularnog začina može privremeno pomoći u
neutralizaciji halitoze, pogotovo nakon konzumiranja određenih “teških”
namirnica, kao što su crni i beli luk. Osim grickanja, možete ga
usitniti i napraviti sok.
Hidratacija
Sem što je bitno svakodnevno unositi određenu količinu vode,
hidratacija, odnosno dehidracija može ostaviti trag iu vašim ustima.
Kada su usta suva, čestice hrane se bolje skupljaju u sićušnom prostoru
između zuba i tako stvaraju plodno tlo za bakterije.
Ne treba zaboraviti ni na redovito održavanje oralne higijene. Upale
desni i karijes također mogu biti izvor vaših problema. Savet je da
najmanje dva puta godišnje posetite stomatologa kako biste se pravilno
brinuli o svom oralnom zdravlju.
KORIGUJTE ISHRANU
Na svež dah usta utiče i to kako se hranite. Interesantno je da kod
pojedinih ljudi glad može da prouzrokuje zadah iz usta koji prestaje
nakon jela. Ukoliko se hranite pretežno mastima i proteinima, a sa malo
ugljenih hidrata, može se javiti zadah zbog produkata njihovog
raspadanja u crevima.
Unošenje nekih namirnica prouzrokuje njima karakterističan miris koji
se ne može ukloniti pranjem zuba, a ni žvakaćim gumama i drugim vama
trenutno dostupnim sredstvima. Razlog tome je što se one pretežno
eliminišu iz organizma preko pluća, pa je njihov miris prisutan pri
svakom našem izdisaju. Na vama je da odlučite kad ćete jesti beli i crni
luk, kuvana jaja ili sir.
Izvor:vasstomatolog.com
Med je jedinstven proizvod prirode
2015/02/07,13:36
Med je jedinstven proizvod prirode
Zahvaljujući svome iznimnom sastavu, od davnina se med smatra
svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lekova za lečenje
širokog spektra bolesti.
U grobnici faraona Tutankamona pronađene su posude s još jestivim medom stare preko 3000 godina.
Za vreme ratova Grci i Rimljani su koristili med kao sredstvo za jačanje i liječenje organizma te brže zaceljivanje rana.
Med se koristio i u religiozne svrhe kod štovanja
bogova, za balzamiranje preminulih, a dugo u povijesti upotrebljavao ga
je isključivo bogati sloj društva jer je bio skup.
Za dobivanje ove zlatne guste tekućine zaslužne su pčele, koje
procesom pretvorbe slatkog cvjetnog nektara proizvode med raznih boja,
okusa, mirisa i sastava.
Kako nastaje med
Pčele skupljaju nektar, pri čemu već počinje proces pretvorbe prirodne šećerne otopine biljaka u med.
Tijekom skupljanja nektara, pčela ga miješaju sa sokovima iz svojih žlijezda i organa za probavu.
Zatim pčele-skupljačice predaju taj nektar mlađim pčelama, koje ga
slažu u ćelije saća, te nastavljaju proces prozračivanja nektara.
Istodobno sokovima iz žlijezda započinju razgradnju saharoze na grožđani (glukoza) i voćni šećer (fruktoza).
Nadalje, procesom sazrijevanja meda u saćama, prvotna količina vode
koja varira između 40-50% se smanjuje na 20% vode, što označava dozrio
med.
Pčele tada zatvaraju ćelije saća tankim slojem voska.
Dobiveni med je mješavina niza organskih kiselina, aminokiselina,
enzima, peludnih zrnaca, eteričnih ulja, flavonoida, vitamina i minerala
te drugih vrijednih sastojaka.
Šećeri sadržani u medu su fruktoza (oko 41%), glukoza (34%), te saharoza (1-2%).
Od vitamina med sadrži B1, B2, B5, B6, C, D, E, K, a od minerala –
natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, jod, bakar, krom
i selen.
Med je izniman je izvor energije jer predstavlja lako probavljivu
visokokaloričnu hranu koja je ujedno i zdrava alternativa bijelom
šećeru.
Lečenje medom
Lečenje medom naziva se apiterapija, a popis njegovih ljekovitih delovanja je vrlo dugačak.
Najpoznatije lekovito svojstvo meda jest olakšavanje simptoma gripe i prehlade, te drugih bolesti respiratornog sustava, kao što su bronhitis te upala grla i sinusa.
Izvrstan je za rane jer deluje kao antiseptik, smanjuje bol, a također izvlači otrove iz ugriza ili uboda.
Na opeklinu možete naneti čisti med, što će sprečiti stvaranje mehura i omogućiti zaceljenje kože bez ožiljka.
Pri kožnim problemima, kao što su ispucana koža, osipi, svrbež, te razne kožne nečistoće pomažu oblozi od meda.
Med je od velike pomoći kod raznih probavnih tegoba, zatvora, gastritisa, te čira na želucu, a polaganje obloga od meda preporučuje se kod svih vrsta upala.
Također, med može pomoći u podizanju razine željeza i smanjenju masnoća u krvi, kao i čišćenju celog organizma.
Poznato je i njegovo blagotvorno delovanje kod problema s očima, poput mrene i konjunktivitisa.
Različite vrste meda ciljano deluju na pojedine tegobe.
Tako primer kaduljin i lipov med olakšavaju tegobe dišnih organa i prehladu.
Med od lavande koristi se protiv nadutosti i grčeva, regulira rad
srca, pomaže kod čira na želucu, pospješuje mokrenje, a djeluje i protiv
napetosti i migrena.
Tamni med kestena potiče cirkulaciju, regulira rad želuca, crijeva, jetre i žuči, leči anemiju, uklanja umor i jača imunitet.
Bagremov med koristi se kod problema krvožilnog sustava, kod zatvora, a kako djeluje umirujuće, pomaže i kod nesanice, nervoze i napetosti.
Livadni (cvetni) med preporučuje se kod alergija i za jačanje imuniteta.
Kako prepoznati prirodan med
Pomešajte 2 žličice meda i 6 žlica alkohola. Lagano zagrijavajte nad parom vruće vode 10-ak minuta.
Ako se na dnu čaše stvori bijeli talog – onda je med umjetan (znači
da je medu dodan šećer ili su pčele hranjene šećernim sirupom), a ako ga
nema, to je pokazatelj prirodnog meda.
Međutim, često mišljenje da kristalizacija meda znači da nije prirodan nije istinito.
Kristalizacija je prirodno svojstvo meda, kod kojeg dolazi do
izdvajanja kristala glukoze oko kojih se stvaraju kristali meda, i koje
nimalo ne utječe na njegovu kvalitetu. Dapače, to je znak da je med
prirodnog podritela.
Do kristalizacije dolazi brže kada u medu ima više glukoze nego fruktoze, ili ako sadrži više od 20% vode.
Primena i čuvanje meda
Ovisno da li slatke sokove kupe s nektara ili medljike, razlikujemo cvjetni ili šumski med.
Cvjetni med, nastao iz nektara medonosnih cvjetova, može biti bagremov, lipov, kestenov, lavandin itd.
Dok šumski med, nastao iz medljike (medne rose) koju izlučuju razne vrste lisnih uši, može biti borov, jelov, hrastov, vrbin, bukvin itd.
Osim što je sam po sebi ljekovit, djelovanje meda možete udvostručiti
dodavanjem ljekovitog bilja, tako što mirisne i aromatične cvjetove i
listove, sjemenke, koru ili korijenje određenih ljekovitih biljaka
močite u medu laganim zagrijavanjem smjese.
Med višestruko pojačava djelovanje biljnih lijekova i donosi njihovu dobrobit do svake stanice tela.
Dobro zatvoren, med ima neograničen rok trajanja.
Pri tome ga trebate čuvati pri temperaturama između 17 – 19°C u
čistim, suhim i tamnim prostorijama, ali nikako metalnim posudama jer
može doći do reakcije organskih kiselina i metala.
Dok ga uzimate nemojte koristiti metalnu žličicu, već radiju plastičnu, drvenu ili porculansku.
Ono što je još bitno je da iznad temperature od 41 °C med gubi
ljekovita svojstva, stoga kada ga dodajete toplom napitku trebate
pripaziti da nije prevruć.
Najviše lekovitih svojstava iz meda ćete unijeti u organizam upravo
tako da ga rastopite u toploj tekućini i popijete ili ostavite 2-3 min
pod jezikom da vam se rastopi u ustima.
Zanimljivo
Pčelu možemo nazvati pravim čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti.
Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele poseduju
memoriju za vreme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom
izgradnje nove košnice.
Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja košnice, proizvodnje meda
ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira
kao jedna celina.
Kada lete u mraku, pčele mogu lokalizirati točno odredište cvijeta,
nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. U divljini
razlikuju oko 130 različitih mirisa.
Danas postoji oko 20 000 vrsta pčela.
izvor zdravisaveti.com
Zdravi začini za jelo
2015/02/07,13:32
Zdravi začini
za jelo
Zapravo, prema preporukama
stručnjaka, trebalo bi da se koriste što je češće moguće.
Prepuni su antioksidanata, protivzapaljenskih,
antibakterijskih i protivvirusnih sastojaka i to koncentrisanih u
malim količinama.
Pored toga što poboljšavaju
ukus jelima, začini mogu uticati pozitivno i na opšte zdravlje,
pokazuju istraživanja.
Nekada su začini iz dalekih
zemalja bili skupoceni i dostupni samo odabranima. Iz tih vremena su
se sačuvali i recepti za jela koja se pripremaju s veoma malo
začina. Te tradicionalne kuhinje opet su u modi. Mirisi i ukusi su
čisti, prepoznatljivi. Savršeno sveže
i zdrave namirnice igraju ulogu začina.
Cimet, đumbir i kardamom nisu pogodni samo za kuvana jela i
pečenja, već su odlični i protiv stresa, a naučno je dokazano i
da popravljaju raspoloženje.
Medenjaci i kolačići sa anisom nisu bez razloga omiljeni i kod
starih i kod mladih. Začini koji se nalaze u njima, kao što su
muskat, piment i karanfilić, svojim izvrsnim ukusom plene, a svojim
zamamnim mirisom golicaju nozdrve. Njihova eterična ulja pozitivno
utiču na opšte stanje organizma. Podstiču krvotok i stvaraju
osećaj topline tokom hladnih zimskih dana. Međutim, to još nije
sve. Oni takođe sadrže neke vredne supstance, koje pozitivno deluju
na naše raspoloženje.
Još u dvanaestom veku je isceliteljka, Hildegard von Bingen,
nesrećnim srcima preporučivala kolače sa karanfilićem, muskatnim
oraščićem i cimetom.
Čuvanje začina
Osetljivost na klimatske uslove i starenje
razlikuje se od začina do začina.
1. Začini treba da se čuvaju
od topline. Dobro je da su na hladnom mestu, na temperaturi nižoj od
20*C. Ako se iz bilo kog razloga nabavi veća količina začina,
dobro je da se čuvaju na temperaturi od 5 do 10*C.
2. Začine
treba čuvati od vlage. Dobro je da su na suvom mestu. Suvo, znači:
ne vlažnije od 60% relativne vlažnosti.
3. Začine treba čuvati
od svetlosti. Dobro je da budu na tamnom mestu. Opasni su sunčeva
svetlost, kao i fluorescentna rasveta.
4. Začine treba čuvati od
mirisa. Dobro je da su podalje od hemijskih izvora zagađenja
vazduha.
5. Začine treba čuvati u neprovidnim i hermetički
zatvorenim posudama. Posebnu pažnju treba posvetiti zatvaraču,
poklopcu.
6. Začine treba čuvati od starenja. Dobro je da se pri
kupovini pazi na rok trajanja i da se kupi manja količina. Rok
trajanja se veoma razlikuje od začina do začina. Neka aromatična
esencijalna ulja izrazito brzo isparavaju, posebno ako je začin
mleven. Takve začine najbolje je ne kupovati mlevene, nego ih
neposredno pre upotrebe samleti ili usitniti u avanu.
Hranite se zdravo jer na taj način možete
produžujete vaš životni vek.
Izvor zdravisaveti.com
Plombiranje zuba tokom trudnoće
2014/12/13,20:42

Plombiranje zuba tokom trudnoće
Plombiranje zuba tokom prva tri meseca trudnoće može da ugrozi plod –
dolazi do rascepa usne i nepca, otkrivaju norveški naučnici.
Trudnice koje imaju stomatološki problem u prvom tromesečju mogu
roditi dete sa rascepom usne i nepca, pokazalo je posljednje
istraživanje norveških naučnika.
Tokom prva tri meseca trudnoće, tačnije od šeste do desete nedelje razvijaju se mozak i centralni nervni sistem.
Taj period razvoja ploda naziva se organogeneza. Kako
bi se izbegao rizik od nastanka bilo kakvog urođenog deformiteta, lekari
uvek preporučuju ozbiljnije medicinske intervencije i lečenje tek nakon
ovog perioda, posle navršenog trećeg meseca trudnoće.
Popravke zuba i plombiranje mogu dovesti
do pojave cheiloschisis ili palatoschisis tj. nepotpunog razvoja gornje
usne i nepca, deformiteta poznatog u narodu kao rascep usne koji se
manifestuje nezatvaranjem kože gornje usne i nepotpunog razvoja gornje
vilice, koji tokom intrauterinog razvoja treba da se završe do kraja
trećeg meseca.
Lekari tvrde da obične srebrne plombe postavljene u zub majke sadrže
određenu količinu žive, tačnije oko 52% žive u jednoj plombi, te da se
vremenom živa otpušta u organizam majke i tako dolazi do placente i do
ploda. Alamgamske plombe pak sadrže mnogo manju količinu žive, ali je
ipak sadrže
Doktor Susan London, koja je vodila tim naučnika tog istraživanja u
Norveškoj, ukazala je na to da se o oralnom zdravlju mora misliti pre
planiranog perioda trudnoće, te svoje zube uvek negovati i lečiti
redovnim pregledima kod vašeg stomatologa.
Problemi sa zubima često se javljaju tek u periodu trudnoće,
zbog hormonalnih promjena u organizmu trudnice i povećanoj potrošnji
kalcijuma koji je potreban fetusu za normalan razvoj. U tom slučaju
intervencije stomatologa treba odložiti za drugo tromesečje trudnoće.
Studija je obuhvatila oko 570 novorođenčadi koja su rođena sa rascepom
usne i nepca, a za koje se pokazalo da su njihove majke imale u
kritičnom period lečile i plombirale.
Lekari tvrde da obične srebrne plombe postavljene u zub majke sadrže
određenu količinu žive, tačnije oko 52% žive u jednoj plombi, te da se
vremenom živa otpušta u organizam majke i tako dolazi do placente i do
ploda. Alamgamske plombe pak sadrže mnogo manju količinu žive, ali je
ipak sadrže.
Iako ovakva studija zahteva još mnogo istraživanja i podataka, doktor London je sigurna u podatke koje je do sada obradila.
Ona je savetovala žene koje planiraju trudnoću da brigu o zubima vode
svakodnevno i da sve probleme koje eventualno imaju reše pre trudnoće
ili da popravku i plombiranje zuba odlože za period u kom će takva
intervencija biti najmanje štetna za plod.
U svakom slučaju, naglašava London, svaka trudnica obavezno u vezi toga mora da sekonsultuje sa svojim lekarom-ginekologom.
Savet za lepše zube
2014/12/07,17:19

Sigurna sam da ćete se složiti svi sa tim da je ono što među prvim
stvarima primetimo kod neke osobe sa kojom pričamo lice u lice skoro
uvek je osmeh, usne i zubi. Jako nam je bitno da neko ima lepe i zdrave
zube, jer naš nam mozak tako govori nešto o toj osobi.
Govori o zdravlju, navikama i želji da se lepo izgleda. Zdrav osmeh nam daje sliku dobrog zdravlja i mladosti.
Naravno, svi već znamo da su među prvim savetima za lep i blistav
osmeh uvek smanjiti unos kafe, izbegavati crno vino i prestati sa
pušenjem cigareta.
Ali ovo su samo saveti koji se našim zubima bave površno, vodeći brigu
samo o boji zubne gleđi, dok je zdravlje zuba malo dublji proces i
zahteva dosta našeg truda. Posetite vašeg stomatologa i posavetujte se u
vezi sa zdravljem vasih zuba.
Velika studija o oralnom zdravlju sprovedena u poslednjih par godina
ukazuje na to da su problemi sa zubima direktno povezani i utiču na
nastanak bolesti srca, želuca, probave, pa čak i erektilne disfunkcije
kod muškaraca i prevremenog porođaja kod žena.
Studija o oralnom zdravlju je isto tako pokazala oko 17% ljudi nikada
ne koristi konac za čišćenje zuba, i da odrasli ljudi od 35 do 59
godina starosti ostaju bez svojih zuba upravo zbog neodržavanja higijene
zuba, nepravilnog čišćenja i zanemarivanja istih.
Pravilno pranje i čišćenje zuba, jezika, usta i čišćenje zubnim
koncem mora se sprovoditi svakodnevno ali i pored toga moramo odlaziti
kod zubara na redovne preglede, iako nam odlazak zubaru nikada nije
prijatna stvar.
Ali čak i ako ste pacijent kog bih svaki zubar nagradio, i vodite
izuzetno računa o svom oralnom zdravlju uvek možete pratiti nekoliko
jednostavnih saveta koji će Vam doneti zdravije zube i lepši osmeh.
Evo šta treba da uradite:
– Smanjite ugljene hidrate u obrocima.
– Povećajte unos vitamina C.
– Ako ste strastveni ljubitelj kafe, potrudite se pa bar jednu šoljicu kafe u toku dana zamenite čajem.
– Pijte tečnost uz pomoc slamčice, tako ćete izbeći kontakt sa zubima.
– Povećajte unos kalcijuma, pijte mlečne proizvode, jedite mladi nemasni sir.
– Jedete li dosta žitarica u toku dana, potrudite se da to budu žitarice od punog zrna.
– Pojedite jabuku tokom dana.
– I za kraj najsladje, ljubite se puno tokom dana sa svojim partnerom.
Posao stomatologa u Norveškoj
2014/12/07,17:15
Pročitajte kako je koleginica Jelena našla posao stomatologa u Norveškoj.
Jelena S, stomatolog iz Beograda, jedna je od mnogih koji su odlučili da status nezaposlenog zamene dobro plaćenim poslom.
izvor vasstomatolog.com

Istina, radno mesto joj je oko 2.000 kilometara daleko od kuće. U Norveškoj.
– Već skoro dve godine radim u Grimštadu, na krajnjem jugu Norveške.
Kap koja je prelila čašu i učvrstila me u odluci da učinim nešto za
svoju porodicu bilo je to što je moj muž ostao bez posla. Čula sam da u
Norveškoj traže stomatologe, krenula na kurs jezika i za šest meseci već
sam bila na novom poslu. Od toga danas živimo suprug, ćerka tinejdžerka
i ja. Oni su ostali u Beogradu, a ja skupljam novac. Računam da ću za
dve, tri godine skupiti dovoljno da kupim opremu i u Beogradu, gde sam
rođena, otvorim svoju ordinaciju – kaže u razgovoru za “Blic” Jelena.
Ne želi da se fotografiše. Kaže da je dovoljno da se o njenom
iskustvu priča, ali da nije nimalo ponosna na to što se odlučila na ovaj
korak. Dodaje, “nije imala kud”. Mesečno, s prekovremenim radom, prima
oko 7.000 eura bruto, živi skromno pa porodici mesečno šalje više od
4.000 eura.
Uslovi za rad su, kaže, odlični. Svaki zaposleni potpisuje ugovor
koji podrazumijeva od tri do šest meseci probnog rada, prije zasnivanja
radnog odnosa za stalno. Platu dobija jednom mesečno. Mada je prosečno
radno vrijeme u Norveškoj oko 7,5 sati dnevno, Jelena se trudi da radi i
duže kako bi zaradila više. Ima 30 dana godišnjeg odmora koji, naravno,
koristi u Srbiji.
– Život u Norveškoj jeste skup. Zato smo i odlučili da porodica
ostane u Beogradu gde imamo stan. Za kiriju, komunalije, prevoz i hranu
mi odlazi oko 40 odsto zarade. Inače, porodice koje u Norveškoj žive
moraju da računaju da će ih samo troškovi hrane koštati oko 20 odsto
prihoda, još toliko odlazi na prevoz. Prosečna stanarina je oko 600
eura, a ja za garsonjeru dajem 400 – navodi Jelena.
Ona dodaje da u Norveškoj ima sve više ljudi s područja bivše
Jugoslavije i da se tamo „posao stomatologa, ali i neki drugi, može
dobiti za šest mjeseci“, možde i brže ako kandidat već zna jezik.
– Svi imaju pozitivna iskustva, mada se žale na skupoću. Pivo u
kafiću košta, preračunato, i po 800 dinara. Moja prijateljica radi kao
nastavnica matematike na jugu Norveške. Plata joj je 3.000 eura – kaže
Jelena.
Četkice za zube
2014/12/07,17:12
Pored pravilne tehnike pranja zuba, koju smo usavršili, sledeća bitna stavka je pravilan izbor četkice za zube.

Izbor četkice za zube
Prvo ćemo analizirati veličinu glave četkice tj, njenog radnog dela.
Za većinu odraslih osoba poželjno je da ona bude manjih dimenzija ( oko
1cm širine i oko 2,5cm dužine), što olakšava manipulaciju četkicom u
ustima, lakše čišćenje poslednjih zuba u nizu, i uopšte čini četkanje
zuba efikasnijim u uklanjanju mekih naslaga i ostataka hrane.
Kada je reč o vrsti drške (drška koja ne klizi ili sa fleksibilnim
vratom), obliku glave (zaobljena ili pravougaona) i rasporedu snopova
vlakana (talasaste ili ravne), izaberite onu koja Vama najviše odgovara.
Najbolja četkica za zube je ona koja odgovara vašim ustima i koja Vam
omogućava da sa lakoćom doprete do svih zuba.
Kada je u pitanju oštrina četkice, postoje tri vrste: meka, srednja i tvrda (soft, medium i hard).
Meka(soft) se najčešće koristi kod dece, starijih
osoba, zatim osoba koje nose proteze i druga stomatološka pomagala ili
imaju problemima sa desnima(krvarenje desni, parodontopatija).
Ovaj tip četkice ipak ne daje željene rezultate ljudima sa normalnim stanjem sluzokože usne duplje i zuba.
Srednje četkice(medium) se najčešće koriste. One su
dobre za ljude svih uzrasta čiji su zubi i desni u dobrom stanju.
Dlačice imaju određeni stepen fleksibilnosti i pružaju efikasno četkanje
svih područja usta i zuba.
Tvrde četkice(hard) su dobre za krupne, čvrste zube i
zdrave desni. Ovakva četkica je namenjena onima koji zahtevaju snažnije
četkanje. Kada koristite ovu vrstu četkice, važno je da ne preterate
prilikom četkanja, pošto možete oštetiti zubnu gleđ ili iziritirati
desni.
Još treba znati i to da je četkicu za zube potrebno menjati čim
primetite da su snopovi vlakana izgubili svoj prvobitni oblik, prosečno
na svaka dva do tri meseca.
Vas stomatolog dr. Marijana Herceg
Žvale na ustima
2014/12/07,17:11

Žvale na ustima i njihov nastanak
Žvale u početnom stadiju nisu zarazne, no ako dođe do njihove
infekcije i u ranu se naseli streptokok ili gljivica, tada se lako
prenose na drugu osobu i to najčešće putem nedovoljno oprane čaše.
Barem jednom u životu svatko od nas susreo se s neugodnom malom ranicom u
uglu usana, koja peče i boli svaki puta kad otvorimo usta. U žargonu
govorimo o žvalama, dok medicina tu promenu kože naziva Angulus infectiosus oris.
To je upala sluznice i kože, a očituje se crvenilom, raspuklinom kože
(ragadom) i svrbežom u uglovima usnica. Naime, uglovi usnica su zbog
stalnog otecanja sline često vlažni i na taj način podložni nastanku
upale.
Žvale u početnom stadiju nisu zarazne, no ako dođe do njihove infekcije i
u ranu se naseli streptokok ili gljivica, tada se lako prenose na drugu
osobu i to najčešće putem nedovoljno oprane čaše.
Najčešći uzroci pojave žvala su:
– nedostatak vitamina B2
– loše postavljene zubne proteze
– neke bolesti želuca s pojačanim lučenjem želučane kiseline koja nagriza sluznicu usana
– nedostatak stražnjih zuba ili spušteni zagriz
– anemija uzrokovana nedostatkom željeza
– zaraza bakterijama streptokokom i stafilokokom, gljivicama (najčešće kandidom)
– loši higijenski uvjeti i neadekvatna higijena usne šupljine
– često se javlja kod osoba koje puno govore i vlaže jezikom ugao usana
– često se javlja kod dijabetičara, jer imaju oslabljeni obrambeni sastav
Mikroorganizmi koji spadaju u normalnu floru usne šupljine su
streptokok, difteroidi, stafilokok i laktobacili. Oni se međusobno
nalaze u ravnoteži, a kada se ta njihova ravnoteža naruši dolazi do
pojave infekcija. U usnoj šupljini postoje tri načina djelovanja
obrambenog mehanizma. Prvi i najvažniji mehanizam je slina, drugi
mehanizam je čin gutanja, gdje se mikroorganizmi potiskuju prema želucu i
treći mehanizam je izdisaj, gdje preko struje zraka mikroorganizmi
napuštaju usnu šupljinu
.
Terapiju klasičnom medicinom svakako treba odrediti doktor nakon što
pregledom ustanovi radi li se samo o početnoj fazi ili je došlo do
superinfekcije bakterijama ili gljivicama. Najčešće se primjenjuje
petpostotni salicilni vazelin, cinkova mast ili neka od antibiotskih
krema ili mast protiv gljivica. Dođe li do komplikacija sa stvaranjem
gnojnog iscjetka, najpravilnije je napraviti bris rane i ciljano
odrediti terapiju.
Pravilna terapija
Pravilna terapija podrazumijeva i otklanjanje osnovnog uzroka bolesti
(korekcija zubne proteze, pravilna higijena usne šupljine, liječenje
anemije). Srećom, daleko najčešći uzrok je nedostatak vitamina B2.
Vitamin B2 se nalazi u svim stanicama našeg organizma, važan je u
metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, te ima značajnu ulogu u
održavanju normalnog stanja sluznica.
Deficit se javlja kod ljudi koji imaju lošu prehranu ili ne unose
namirnice životinjskog podritela. Znači oboljenja su bledilo usnica,
pucanje kože u kutovima usnica, loša probava, slabost, vrtoglavica, dok
se kod izrazitog nedostatka javljaju umereni edemi, anemija, atrofija
sluznica, fotofobija. Smanjena je sposobnost organizma da stvara
antitela, pa je i smanjena odbrambena sposobnost organizma.
Dnevna potreba je u prosjeku 1,6 mg dnevno, a dobar izvor su jetra,
mlijeko i mliječni proizvodi, pivski kvasac, zeleno povrće (naročito
špinat i šparoge), gljive, jaja. Neki autori uz uzimanje vitamina B2 u
terapiji žvala preporučuju i dodatno uzimanje selena 200mg, jer
nedostatak selena pogoduje razvoju gljivice kandide.
Za homeopata je važno da sazna kako pacijent reaguje na spojne
uslove da li se tegobe pogoršavaju ili poboljšavaju u određeni dio
dana, kakve su mu karakterne osobine, kako na njega utiču promene mesta
boravka.
Ako uporedimo ljudsko telo s piramidom, na dnu te piramide su naši
fizički, funkcionalni simptomi, u sredini su emocije koje mogu
uzrokovati tegobe organizma na fizičkoj razini, a na vrhu piramide je
mentalno stanje od kojeg također mogu nastati bolesti, bilo mentalne,
bilo telesne.
izvor vasstomatolog.com
Švedskoj potrebni stomatolozi
2014/12/07,17:08
Saznajte koje su tražene profesije u Švedskoj
Zavod za migracije Švedske je objavio zvaničnu listu traženih
profesija u toj razvijenoj skandinavskoj zemlji kako bi u narednom
periodu privukao u zemlju kvalitetan i obrazovan kadar…
Švedska je voljna da zapošljava i radnike iz zemalja koje nisu članice
EU, a sve što je dovoljno jeste pasoš i dogovor sa poslodavcem. Posao se
nalazi putem direktnog kontakta sa poslodavcem u ovoj zemlji ili pomoću
oglasa na internetu.
Za odlazak u ovu zemlju potreban je samo pasoš, a ostali uslovi, poput
plate i radne dozvole, se dogovaraju sa poslodavcem. Zainteresovani mogu
da nađu posao preko sajta ec.europa.eu/eures gde je poslodavac obavezan
da oglasi radno mesto.
Posao je moguće naći i pomoću poznanika i rodbine koji već rade u
Švedskoj. Poznavanje jezika nije obavezno za sve struke, posebno ako se
radi o zanatima, ali je poznavanje engleskog prednost.
Potrebna zanimanja
Na listi profesija za kojima postoji velika potražnja u Švedskoj, a
koji su objavljeni na internet stranici Zavoda za migracije, nalaze se,
između ostalih, profesije kao što su babice, elektroinžinjeri i
elektrotehničari, kuvari, limari, medicinske sestre, moleri, pekari,
poslastičari, vodoinstalateri i stomatolozi.
Među traženim zanimanjima nalaze se i apotekari, geometri,
građevinski inžinjeri i tehničari, instruktori vožnje, komercijalisti,
lekari, mehaničari kamiona, nastavnici i učitelji u osnovnim školama,
pedagozi za osobe sa posebnim potrebama, psiholozi, radnici na izgradnji
železnica i puteva, rudari, stakloresci…
U Švedskoj se traže i profesije kao što su pedagozi za slobodne
aktivnosti, savetnici za profesionalno i studijsko usmerenje i zubni
higijeničari.
Ukoliko poslodavac u Švedskoj pozove kandidata na razgovor za posao
za jedno od traženih zanimanja, zahtev za radnu dozvolu može da se
podnese iz Švedske umesto da se kandidat vraća u domovinu kako bi podneo
zahtev.
Prema podacima konsultantske firme Ernst&Young, prosečna bruto plata
u Švedskoj je 32.769 evra godišnje, odnosno 2.730 eura mesečno.
Švedska je u svetu poznata kao razvijena izvozno-orijentisana
ekonomija. Drvna industrija, hidroelektrane i proizvodnja gvozdene rude
čine bazne resurse ekonomije ove zemlje orijentisane prema spoljnoj
trgovini. Glavne industrijske grane u Švedskoj su proizvodnja motornih
vozila, telekomunikacije, farmacija, industrijski strojevi, precizna
oprema, hemijske robe, kućni aparati, šumarstvo i proizvodnja gvožđa i
čelika.
Proteklih godina tradicionalni modernizovani oblik poljoprivredne
privrede zapošljavao je više od polovine domaće radne snage, dok danas
Švedska u najvećoj meri razvija inžinjering, rudarstvo, proizvodnju
čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj
ekonomskoj sceni. Pročitajte gde se još traže radnici za posao u inostranstvu.
Posao za 700 ljudi u zdravstvu
2014/12/07,17:05

Najavljeno zapošljavanje radnika u zdravstvu
Beograd — Konkurs za nova radna mesta u zdravstvu trebalo bi da bude
objavljen sledeće nedelje, kaže ministar zdravstva Zlatibor Lončar.
„Sve je spremno da sledeće nedelje zdravstvene ustanove objave konkurs za nova radna mesta“, rekao je Lončar za RTS.
Ranije je najavljeno da je Ministarstvo dobilo dozvolu da zaposli oko
340 lekara i oko 330 medicinskih sestara i tehničara na neodređeno
vreme.
Govoreći o specijalizacijama on je rekao da je konkurs za to završen i
da je podneto 1.600 zahteva od čega je 1.160 zahteva za opšte
specijalizacije.
On je kazao da će narednih dana ministarstvo izaći sa „maksimalnim
brojem“ odobrenih specijalizacija, i da se samo čeka da oni koji su se
prijavili kompletiraju dokumentaciju.
Da li će medju lekarima biti i posao za doktore stomatologije videćemo.
Vas stomatolog dr. Marijana Herceg
Ovaj unos je objavljen
Vesti by
admin. Označi
permalink.
Neprijatan zadah iz usta
2014/12/07,17:01

Saznajte zbog čega nastaje neprijatan zadah
Neprijatan zadah iz usta je uglavnom posledica nemara, a ređe je u
pitanju neka bolest. Kad kažemo nemara mislimo na lošu ishranu,
pokvarene zube ili nehigijenu usta, što su i glavni razlozi pojave
neprijatnog zadaha.
Neprijatan zadah iz usta predstavlja nelagodnost za okolinu, odnosno
ljude sa kojima smo u svakodnevnom kontaktu i oni počinju takve osobe da
izbegavaju. Ponekad osobe koje imaju neprijatan zadah toga nisu ni
svesne ili prosto ne vode dovoljno računa o sebi.
Zašto se javlja neprijatan zadah?
Neprijatan zadah se može javiti u slučaju nepravilne ishrane, gde
dominira meso i druga teška hrana, a manjka voće i povrće. U ustima
inače posle svakog jela ostaju sitni komadići hrane, koje bakterije
razlažu. Sam taj proces proizvodi neprijatan miris.
Zato je važna higijena usta i zuba.
Najbolje je posle svakog jela oprati zube ili bar dva puta dnevno.
Između zuba ostaju sitni komadići hrane i oni mogu da stvaraju probleme.
U slučaju neprijatnog zadaha, sasvim je moguće da postoji zub ili više zuba koji imaju karijes i koje treba popraviti. Ako osetite bol posetite vašeg stomatologa.
Ukoliko postoji sekrecija iz gornjih respiratornih puteva, moguće je
da ona izaziva neprijatan miris, te da je povezana sa gljivičnom ili
bakterijskom infekcijom.
Kako se rešiti neprijatnog zadaha iz usta ?
Održavanje oralne higijene svakako znači zdraviji i svežiji dah. Pranje
zuba posle svakog obroka je poželjno, jer tako uklanjate ostatke hrane.
Sem zuba četkicom treba prati i jezik i nepce. Neki ljudi ne koriste
konac za zube, ali on se pokazao veoma koristan za uklanjanje ostataka
hrane između zuba gde četkica ne može da dopre.
Danas je dostupna i tečnost za zube koja ubija bakterije i osvežava dah.
Postoje i oni koji iako već u ozbiljnim godinama, još nisu naučili da
peru zube kako treba. Posavetujte se o tome sa svojim stomatologom. A u
slučaju neprijatnog zadaha u ustima, ne bi bilo loše da posetite zubara i
da proverite zdravlje svojih zuba.
Žvakaće gume su trenutno i ne baš zdravo rešenje za eliminisanje
neprijatnog zadaha iz usta. Zvakaće gume se obično prave bez šećera, ali
sadrže aspartam. Aspartam je veštački zaslađivač koji nije
preporučljiv. Osim toga zvakaće gume mogu da vam odlepe postojeće plombe
na zubima.
Najvažnije je otkriti poreklo neprijatnog zadaha, odnosno zašto se isti javlja.
Da bi se utvrdilo da li postoji gljivična ili bakterijska infekcija može se uraditi bris grla. Možda je potrebno lečenje.
Treba voditi računa o ishrani. Neka hrana može da utiče na pojavu neprijatnog zadaha.
Nama je sigurno najpoznatiji beli luk,ali to je ipak prirodno i nešto
drugačije. Tu su i sir, meso, alkohol koji mogu biti uzrok neprijatnog
zadaha.
Namirnice koje su dobre za zadah
Postoje namirnice biljnog porekla koje mogu odlično da doprinesu da se neutrališe neprijatan zadah iz usta.
Cimet je odličan primer. Ako redovno uzimate pola kašičice cejlonskog
cimeta, sa čajem ili medom, to može značajno da doprinese osvežavanju
daha. Cimet ima prelepu aromu i u sebi sastojke koji uništavaju
bakterije u ustima.
Kao sjajan osveživač daha pokazala se menta. E sad da li ćete piti
čaj od mente ili je koristiti na neki drugi način ostaje na vama da
odlučite. Može se upotrebljavati i kao začin u jelima.
Svež list peršuna je odličan osveživač daha. Neutralisaće čak i miris
belog luka iz usta. List peršuna ima puno C vitamina, a namirnice koje
su bogate njim imaju tu sposobnost da neutrališu bakterije u ustima.
Voće kao što su jabuka i banana, ali i ostalo voće, mogu da doprinesu da se neutrališe neprijatan zadah iz usta.
izvor vasstomatolog.com
Austriji nedostaju lekari
2014/12/07,16:57

Posao u Austriji
Austriji nedostaju lekari
Austriji bi, u narednih dvadesetak godina, moglo da nedostaje i do
38.000 lekara, upozorava studija tamošnje Lekarske komore. S obzirom da
se Austrija često naziva „Malom Srbijiom“, možda to bude i idealna
prilika i za našu dijasporu.
Trenutno u Austriji na 1.000 stanovnika ima 4,7 doktora, ali bi se to
moglo promeniti, jer će do 2030. nedostajati 2.800 do 7.400 lekara, a
ukoliko se ukine kvota za austrijske državljane na medicinskim
studijama, taj manjak mogao bi dostići i 10.000.
EU namerava da ukine aktuelnu kvotu koja postoji na studijama medicine u
Austriji. Trenutno je 75 odsto mesta na medicinskim fakultetima u
Austriji rezervisano za austrijske državljane.
Ova kvota prestaje da važi u novembru, a ministar nauke Karlhajnc Tehterle želi njeno produženje.
Potrebni su i specijalisti raznih oblasti
„Ukoliko bi kvota pala imali bi ogroman broj studenata iz Nemačke“, upozorio je on.
Već sada postoji nedostatak kod pojedinih specijalista, ukazao je
ministar zdravlja Alojz Šteger. On je rekao da nedostaju, na primer,
pedijatri, psihijatri za mlade, urolozi, ginekolozi.
„Kada je reč o dečijim psihijatrima već smo stvorili više mesta za
obuku“, rekao je Šteger, dodajući da pošto stanovništvo sve više stari
nedostaju i lekari za starija lica.
Dalji problem predstavlja, kako je dodao, što će od 2020. uslediti talas penzionisanja kod lekara.
„Izborni lekari su u proseku stari 56 godina“, ukazao je predsednik Lekarske komore Artur Vehselberger.
Takođe problem predstavlja i iseljavanje lekara, jer, na primer, lekare iz pokrajine Forarlberg vrbuju Švajcarska i Nemačka.
Trenutno u Austriji radi oko 41.000 lekara, a oko 7.000 se još uvek nalazi na studijama.
Potreba za lekarima 2030. se procenjuje na 36.500 do 38.000, pokazuje studija.
Manjak medicinskog osoblja i u Srbiji
Podsećamo da trenutno u Srbiji najviše nedostaje anesteziologa ,oko
3000, slede patolozi i hirurzi sa nešto manjom cifrom. Najveći problem
jeste što dobar deo njih po završetku studija odlaze u inostranstvo,
mahom u Nemačku, Sloveniju ili Austriju, pa ne bi čudilo da gore
navedeni problem sa nedostatkom medicinskog kadra budem barem jednim
delom upotpunjen osobljem iz Srbije. Moramo napomenuti da je obavezan
nivo b2 znamja nemackog.
Pročitajte gde još mogu lekari da nadju posao u inostranstvu.
Popravka zuba i strah od stomatologa
2014/04/12,21:56
Pomisao na zubarsku stolicu, miris i ukus
hemikalija, bol, zvuk i pritisak bušilice, kod većine izaziva negativne
emocije, od osećaja odbojnosti do panike. Od stomatologa ponekad zaziru čak i –
stomatolozi! Kod nekih je osećaj straha toliko jak da su spremni mesecima da
trpe, a kada ih neizdrživ bol prinudi da se obrate stručnjaku komplikacije su
neminovne.
U lečenju i uklanjanju karijesa poslednjih decenija razvijene su
mnoge metode, sa ciljem da zamene mašinske instrumente. Jedna od njih je hemijsko-mehaničko
uklanjanje karijesa, tačnije Karisolv metod.
Ideja o hemijsko–mehaničkom uklanjanju karijesa datira iz sedamdesetih godina
prošlog veka. Njena suština je bila da se na oboleli deo zuba nanese rastvor
koji ga razmekšava i omogućava da se izmenjeno tkivo jednostavno ukloni bez
upotrebe mašinskih instrumenata. Prednosti ovakvog postupka bile su selektivno
uklanjanje karijesa, izostanak bola, smanjena upotreba lokalnih anestetika,
odnosno smanjena mogućnost oštećenja pulpe.
“NAPAD” NA KARIJES
U reakciji hemikalija dolazi do razmekšavanja
karijesa, tačnije natrijum-hipohlorid se pomeša sa tri amino-kiseline i dolazi
do reakcije. Smeša reaguje isključivo u kontaktu sa karijesom, odnosno
izmenjenim dentinom, a zdrav deo zuba, ili desni, apsolutno je bezbedan. Kada
nema karijesa, izostaje reakcija. Zatim se nastavlja sa popravkom zuba, odnosno
restauracijom standardnim stomatološkim materijalom po izboru zubara.
Sistem podrazumeva i upotrebu specijalnih instrumenata, koji se koriste počev
od mešanja gelova, njihovog nanošenja, do uklanjanja iz lezije. Za razliku od
konvencionalnih, čije sečivo pod oštrim uglom uklanja karijesni dentin i
istovremeno dovodi i do odlamanja komadića zdravog dela zuba, ručni instrumenti
Karisolv sistema pod pravim uglom „ljušte” karijesni dentin bez oštećenja
zdravih zubnih tkiva.
To znači da izostaje bol koja se javlja kod klasične
metode, odnosno upotrebe bušilice i po zdravom tkivu zuba. Nema ni anestezija,
straha od igle, bola zbog uboda, pritiska i vibracija koje nastaju kod upotrebe
mašinskih rotirajućih instrumenata.
- Primena hemijsko-mehaničke metode je prijatnija za pacijenta, smanjuje
mogućnost oštećenja zdravog dela zuba, sprečava iritaciju i kontaminaciju pulpe
– kaže dr Perić. - Njena upotreba se savetuje kod dece, ljudi koji imaju strah
od zubara, osoba sa posebnim potrebama. To je ujedno metoda izbora kada je
neophodno očuvanje zubne strukture, uklanjanje cervikalnog i karijesa korena
zuba i karijesa kod rubova fiksnih protetskih nadoknada, kod otvorenih kaviteta...
Inače, u većini studija ispitanici su izrazili pozitivan stav prema Karisolov
metodi i dali joj prednost nad konvencionalnim tehnikama.
PRIJATNIJE ZA PACIJENTE
Sa kliničke tačke gledišta najveći nedostatak hemijsko-mehaničke metode je
duže vreme potrebno za potpuno uklanjanje karijesa, negde oko 15 minuta.
Intresantno je da je percepcija pacijenata o trajanju tretmana bila sasvim
drugačija. Većina je, naprotiv, imala utisak da ovako traje kraće, ili isto kao
kod upotrebe mašinskih instrumenata.
Ovakav doživljaj je verovatno posledica
utiska da je tretman prijatniji zbog odsustva zvuka, vibracija i bola prilikom
uklanjanja karijesa bušilicom, što je ljude činilo opuštenijim. Jedine zamerke
koje su pojedinci imali su neprijatan miris i ukus preparata.
Ne postoji
supstanca koja će tako da razmekša karijes, da je dovoljno po reakciji isprati
usta i završiti sa uklanjanjem bolesnog dela zuba. I ovde se koriste
instrumenti kojima se smeša po reakciji uklanja. Kako nisu ni sva mesta na
kojima se pojavi kvar lako dostupna, to podrazumeva da se deo zuba, ili stare
plombe uklone ručno, ili i mašinski, bušilicom. Ali, čak ni tada bola nema.
Mada se u praksi
pokazala više nego korisnom iz perspektive pacijenata, i iako je jedna od
stomatoloških metoda koje se svakodnevno koriste u zemljama EU, kod nas nema
širu primenu jer Karisolv sistem niko u Srbiji nije još registrovo u Agenciji
za registraciju lekova.
Inače, prema nekim računicama, ukoliko bi postala standardna usluga, ovakav
način uklanjanja karijesa bio bi najviše do 20 posto skuplji od standradnog
načina popravke zuba.
KAKO PROTIV STRAHA?
- Ako znamo da su određeni mirisi, zvukovi, ili pokreti okidači
iracionalnog straha, stomatologa bi trebalo zamoliti da ih izbegava.
- Ukoliko je bol glavni uzročnik, trebalo bi upozoriti zubara i zamoliti da se,
ako ne postoje kontraindikacije, intervencija radi u lokalnoj anesteziji.
- Ponekad je dobro neposredno pre zahvata koji izaziva nelagodnost otići u
kratku šetnju, ili se baviti nekom aktivnošću koja može da skrene misli. Strah
često nestaje, ili je smanjen kada počne intervencija, odnosno čim počne da
deluje lokalna anestezija.
- Od pomoći može biti i relaksirajuća muzika koju možemo da slušamo čak i tokom
zahvata.
DENTALNA ANKSIOZNOST
Pod pojmom “strah od stomatologa” razlikuje se dentalna anksioznost,
dentalni strah i dentalna fobija (dentofobija). Anksioznost je reakcija na
nepoznatu opasnost i javlja se vrlo često. Mnogi ljudi su iskusili dentalnu
anksioznost, posebno pre izvođenja stomatoloških zahvata koje nisu ranije
iskusili, ne znajući šta ih čeka. Dentalna anksioznost je najblaži oblik straha
od stomatologa i prilično lako se može izbeći, ili umanjiti informisanjem
pacijenta pre zahvata.
Dentalni strah je reakcija na poznatu opasnost jer se
pojavljuje kod osoba koje već imaju određeno (negativno)
iskustvo i misle da će se ono ponoviti. Čest je kod dece, posebno one koja su
kod zubara prvi put došla tek kada ih je zaboleo zub, pa je svaki zahvat u tom
stanju manje-više morao da izazove određenu nelagodnost, ili bol.
DENTOFOBIJA

Dentalna fobija (dentofobija) je najintenzivniji oblik straha od stomatologa.
Iako se pojavljuje kod dece, veći je problem kod odraslih osoba. Dentalna
fobija može biti toliko izražena da inače racionalnu i razumnu osobu, u
trenutku pretvori u iracionalnu, koja je zbog straha doslovce spremna da
pobegne iz stomatološke ordinacije. To je često psihološki problem koji može
ostaviti ozbiljne posledice na oralno, ali i celokupno zdravlje. Lečenje
dentalne fobije može biti dugotrajno i mukotrpno.
Vas stomatolog dr Marijana Herceg